Stres bolest modernog doba

[loretta]

Umece zivljenja
Stres (odjeci modernog doba)







Ne kaze se slucajno da sve ima svoju cenu, pa tako i moderno doba, koje inace donosi mnoge blagodeti napredne civilizacije, ima i svoju "tamnu stranu medalje". Covek se trudi da prati savremeni trend razvoja, ali, kako se taj tempo pojacava, sve vise je izlozen razlicitim psiholoskim udarima.

Stanovnistvo u gradskim sredinama je neprekidno izlozeno situacijama pojacanog stresa. Ucenje o tome kako savladati stres predstavlja bitan deo procesa upoznavanja i oslobadjanja od stresa, kao i tehnike samosavladjivanja. Prvo, vazno je utvrditi razlog napetosti i tenzije, a zatim, drugi korak je ucenje tehnike ili nacina kako se izboriti sa stresom. Naravno, vezbanje je nuzno i bez njega nema ni onih "zlatnih rezultata".

Povremeno, ljudi su vrlo nervozni, iako ne shvataju pravi uzrok zbog cega se osecaju napeto, anksiozno ili tuzno, kao ni zbog cega su lako podlozni iritaciji. Glavni uzrok mogu biti naizgled male, ali konstantne kolicine stresa, a ne nekakav veliki i tezi stres. Ukoliko Vam se zaista desavaju veoma lose stvari, obicno su tu prijatelji i porodica da vas podrze. Tada imate oduska i "ventil" za praznjenje; u takvim situacijama imate pravo da budete nesrecni. Medjutim, onaj svakodnevni stres koji ne bi trebalo da vas zabrinjava, moze da odigra glavnu ulogu i to vrlo negativnu!

Hronicni stres je najteze pravilno proceniti jer lekari povremeno olako prelaze preko "pravog izvora" emocionalnog stresa odredjene osobe, ili pak, isuvise obracaju paznju na "listu" koju sacinjavaju glavni ili najcesci stresovi. Osnovno pravilo je da svakom treba prici individualno, jer ono sto je stresno za Vas, moze da predstavlja uzivanje za druge ljude i obrnuto. Cak i kada ne mozete izmeniti izvor stresa, mozete izmeniti nacin na koji se osecate zbog toga.

Velika opasnost je u skrivenim i neprepoznatljivim svakodnevnim sukobima, jer oni mogu da dovedu do ozbiljnih fizickih bolesti, ukljucujuci glavobolje, bolove u ledjima, cir na zelucu, probleme sa srcem. Promene na zidovima krvnih sudova, takodje kao odgovor na stres, moze da izazove povecani krvni pritisak. Cak i depresija, predmenstrualni sindrom, anoreksija i bulimija usko su povezani sa stresom. Psiholozi preporucuju vezbe ili fizicku aktivnost kao dobar nacin za smanjenje intenziteta stresa.

Iako je uzrok stresa mentalne ili psiholoske prirode, vezbe imaju delimicno lekovito dejstvo jer umanjuju fizicku reakciju na stres. Dakle, na ovakav nacin necete eliminisati uzrok, ali mozete promeniti svoj odnos prema odredjenim situacijama i uciniti da se fizicki osecate bolje, pre nego sto se ozbiljno posvetite resavanju, savladavanju i oslobadjanju od stresa.

[emanuela]

ne znam za ostale al ja u zadnje vrijeme ima velikih problema sa zelucem i mislim da je stres najveci uzrocnik mojim tegobama

[loretta]

Tako je Emanuela stres je uzrok mnogih bolesti...

Kada psiha pati, to se očituje i tjelesnim simptomima. Saznajte kako treba pristupiti psihosomatskim poremećajima


Kad smo zaljubljeni, imamo leptiriće u trbuhu. Kad se bojimo, srce nam je u peti. Jezik je pun aluzija o tome kako snažno psiha utječe na organizam. Unatoč tome, uzroke bolova u želucu ili leđima rijetko tražimo u psihičkom nezadovoljstvu. Najčešće treba dugo vremena da se simptomi prepoznaju, iako svi znamo za povezanost tijela i psihe: fizičkim se kretanjem umanjuje stres, a vrijedi i obrnuto - psihički stres izaziva organske tegobe.
Psihosomatske ("psiha" je duša, a "soma" tijelo) bolesti nisu umišljene bolesti. Zahvaljujući modernim medicinskim tehnikama poput tomografije pozitronskih emisija, djelovanje stresa na organizam postaje vidljivo. Ako je osoba tužna, primjećuje se veća aktivnost određenog dijela mozga. Ako nismo prevladali neki neugodnan događaj, hormoni stresa se neprestano izlučuju u mozgu te utječu na cijeli organizam. Njihovu djelovanju, odnosno psihosomatskim smetnjama, posebno su podložni želudac, koža, srce i leđa.
Potpuno slomljeni
Osjećamo li velik pritisak, hormoni stresa se izlučuju u većim količinama, što pogađa i oslabljuje imunosustav te otvara vrata bakterijama i virusima. Ta slomljenost je povezana s činjenicom da nam je netko ili nešto nanijelo bol te smo se razboljeli: netko nas je razočarao ili je izostalo zasluženo priznanje.
Neke osobe na određene dane u godini reagiraju padom imuniteta jer ih povezuju s bolnim događajima. Organizam, naime, pamti i reagira somatskim tegobama.
Imunitet mogu oslabiti i negativni osjećaji poput straha, nepovjerenja, frustracije, pretjeranog kontroliranja mišljenja. Poboljšati se može pokazivanjem osjećaja.

Teret na leđima
Na nekim se osobama već po držanju vidi da ih nešto pritišće. Pitate li ih što ih to tišti, otvorit će se. Upravo ljudi s puno odgovornosti – ili oni koji se osjećaju odgovorni za sve – često imaju problema s gornjim dijelom leđa. Čak se 80% bolova u leđima ne može objasniti organskim uzrokom, već je izazvano napetošću zbog koje se mišići grče. Metode opuštanja uklanjaju i mišićnu i psihičku napetost!

Kad kuha u želucu
Protiv žarenja i grčenja u želucu ne možemo ništa učiniti, jer želucem upravlja vegetativni živčani sustav i radi bez naše volje. Njime upravljaju isključivo neurotransmiteri i stoga jako reagira na psihički utjecaj. Psihički uzrok možete samo dokučiti. Preveliki egoizam i nervoza izazivaju prije svega "neprožvakane" probleme, traumatični događaji uzrok su bolovima u želucu, sve zbog preintenzivnog stvaranja želučane kiseline. Kod akutnih tegoba pomaže sljedeće: zamislite si da je želudac ispunjen toplom tekućinom. Dišite posve opušteno - trbuh se laganim kretanjem gore-dolje nježno masira iznutra.

Ne uzimajte to k srcu
Nijedan se drugi organ ne povezuje toliko usko s osjećajima kao srce. Koliko jako na njega utječe psiha, dokazale su brojne studije. Američki znanstvenici otkrili su da ljudi nakon jačeg uzbuđenja dobivaju infarkte iako im žile nisu bile oštećene, primjerice nakon saznanja o smrti bliske osobe.
No, uzrok ne mora biti toliko dramatičan: problemi sa srcem bez organske osnove ukazuju na to da previše ozbiljno shvaćamo događaje i da ne uspijevamo razlikovati važno od nevažnog. Druga istraživanja pokazala su da je stres jedan od rizika za bolesti srca: ubrzava ovapnjivanje arterija. I depresije su rizični faktor. Osim toga, srce oslabljuju i nezadovoljavajući socijalni kontaki, frustracija na poslu, općenito stalna ljutnja i agresivni osjećaji.

[Ljiljan]

Posao, obaveze, termini, kuca, razni problemi sve to, naravno, utice na psihicki zivot svih nas a to najcesce nazivamo stres.
Treba se potruditi i, bar u trenutcima slobodnog vrmena, uciniti nesto sa sobom. Priroda veoma odmara. Bar ja praktikujem takve izlete na kojima se covjek odmori i psihicki i fizicki. Nije bitno koliko vremenski traje. Ponekad je i pola sata dovoljno.
Ishrana je veoma bitna kod stresa, vazno je unositi dovoljno vitamina, znaci sto vise voca i povrca, jer pod stresom organizam trosi hranjive materije mnogo vise nego u normalnim uslovima.
Za stres je veoma bitno spavanje, koristite priliku, ako niste dovoljno spavali u toku noci da to nadoknadite u toku dana. Meni je u takvim situacijama ponekad dovoljno i petnaest minuta sklopiti oci da se bolje osjecam. Ne treba zaboraviti u svemu ovome fizicke vjezbe, meditaciju ili masazu.

[emanuela]

rado bi ja psvala al kad me nsto muci nema sanse da zaspem i onda sam u jos gorem stanju

[jcona13]

O stresu se govori najčešće kao o nečem negativnom, da li je to baš tako.
DISTRES jeste negativno dejstvo stresa.
EUSTRES je pozitivan učinak stresa na organizam.

Ako podjemo od definicije da je stres "specifičan odgovor organizma na spoljašnje draži u smislu adptacije na povećane zahteve" predlažem drugojačije gledanje na stres.

Prvo njega izazivaju STRESORI /bilo koja negativna ili pozitivna situacija spolja, bilo koji predmet, ili čak i sami sebi možemo biti izvor stresa.

Kako se boriti protiv njega ako ga ne poznajemo. I da li setreba boriti protiv stresa.

Verujem iz iskustva da je to mouće. Spoznavajući stresore i model odgovora na njih mogu se redukovati štetni a poboljšatai pozitivni uticaj.

Da li je moguć razvoj bez stresa - setite se beba u inkubatoru!