Razvojna psihologija i odgoj

[Plitvicanka]

Da li se ikada zapitate da li je covjek koji ste postali razlicit od onoga kakvim ste mogli ili trebali postati i koliko vas je odgoj i okolina izoblicila ili stvorila neke strahove ili nacine zivljenja koje mozda ne bi imali da ste rasli u razlicitoj okolini. Koliko je sve to utjecalo na poziv koji ste izabrali, zivot koji zivite i koliko ste s njim zadovoljni ili ne. Recimo, da nije bilo rata kojim bi vam smjerom zivot tekao. Sto cinite da zivot napravite zadovoljnijim?

[behar]

Joj, to je tako široko pitanje. gledao sam jednom film koji se zvao nešto kao "pet prstiju vremena", film nije ništa posebno ali u njemu kaže da postoji pet vremena, pored sadašnjeg budućeg i prošlog i ono što se je moglo desiti i ono što bi se moglo desiti. Toga sam se sjetio dok sam čitao ovo pitanje. Teško je govoriti o tome kad bi... Mislim da svi ti faktori utiču na život, okolina može izobličiti ali i oblikovati. Ja čak mislim da su genski uticaji samo na ono što se tiče organskog a da je gotovo sve drugo zavisno od faktora formiranja ličnosti.

[Bratstvo&jedinstvo]

Da li se ikada zapitate da li je covjek koji ste postali razlicit od onoga kakvim ste mogli ili trebali postati i koliko vas je odgoj i okolina izoblicila ili stvorila neke strahove ili nacine zivljenja koje mozda ne bi imali da ste rasli u razlicitoj okolini. Koliko je sve to utjecalo na poziv koji ste izabrali, zivot koji zivite i koliko ste s njim zadovoljni ili ne. Recimo, da nije bilo rata kojim bi vam smjerom zivot tekao. Sto cinite da zivot napravite zadovoljnijim?

Kao što behar rekoše, teško je sada govoriti o tome kad bi, kad ne bi... Osobno smatram da je na čovjeka i njegov odgoj moguće utjecati do nekakve 18. godine, dok se njegov krakter i njegova narav ne formiraju. Kasnije to ide sve teže, iako nije nemoguće da se netko tijekom životnog vijeka jednostavno "promijeni".

[behar]

Mislim da su promjene neophodne tijekom cijelog života.
One su dokaz da se učimo nečeg novog...
Naravno u jednom neprestanom procesu...

[Plitvicanka]

Promjene, bile neophodne ili ne se dogadjaju svake sekunde, ja sam uvijek ljuta na ratove i cinjenicu da covjek kao najrazvijenije bice stvara najvece katastrofe na svijetu, cesto uz to cujem kako ne mozes promjeniti svijet, naravno ljudi misle sa gorega na bolje, ali mi onda prodje kroz glavu cinjenica da mi mjenjamo svijet sa boljega na gore-ratovi, ili sa gorega na bolje-znanost, svakodnevno i ne mogu da prihvatim cinjenicu da ljudi zele vise destrukcije nego pozitivne produkcije.

[behar]

Promjene, bile neophodne ili ne se dogadjaju svake sekunde, ja sam uvijek ljuta na ratove i cinjenicu da covjek kao najrazvijenije bice stvara najvece katastrofe na svijetu, cesto uz to cujem kako ne mozes promjeniti svijet, naravno ljudi misle sa gorega na bolje, ali mi onda prodje kroz glavu cinjenica da mi mjenjamo svijet sa boljega na gore-ratovi, ili sa gorega na bolje-znanost, svakodnevno i ne mogu da prihvatim cinjenicu da ljudi zele vise destrukcije nego pozitivne produkcije.

mislim da je u pitanju neznanje, ja se ne bih usudio ni znanost nazvati uvijek kao promjenu sa goreg na bolje...
mislim da je mnogo važnije kako čovjek nešto radi nego šta radi...
čini mi se, ponekad, da bilo kakve promjene na našim prostorima ne bi mogle biti tako radikalne kao što su bile potrebne, da nije bilo rata...

[Plitvicanka]

Promjene, bile neophodne ili ne se dogadjaju svake sekunde, ja sam uvijek ljuta na ratove i cinjenicu da covjek kao najrazvijenije bice stvara najvece katastrofe na svijetu, cesto uz to cujem kako ne mozes promjeniti svijet, naravno ljudi misle sa gorega na bolje, ali mi onda prodje kroz glavu cinjenica da mi mjenjamo svijet sa boljega na gore-ratovi, ili sa gorega na bolje-znanost, svakodnevno i ne mogu da prihvatim cinjenicu da ljudi zele vise destrukcije nego pozitivne produkcije.

mislim da je u pitanju neznanje, ja se ne bih usudio ni znanost nazvati uvijek kao promjenu sa goreg na bolje...
mislim da je mnogo važnije kako čovjek nešto radi nego šta radi...
čini mi se, ponekad, da bilo kakve promjene na našim prostorima ne bi mogle biti tako radikalne kao što su bile potrebne, da nije bilo rata...

Znanost bi bila promjena na bolje-uvijek, da je covjek ne zloupotrebljava i da ne izmice iz kontrole, ili kako ti rece, da se nesto radi kako treba a ne samo da se radi, ali kada se nesto radi kako treba onda se to moze napraviti vrlo radikalno i bez potrebe rata. Do rata, po mom misljenju, dolazi kada covjek ne posjeduje znanje, snagu, upornost i strpljenje da nesto radi kako treba. Atomska energija nam je potrebna i moze sluziti pozitivnim svrhama, ali covjek ju je u zelji za moci i kontrolom pod svaku cijenu upotrebio na najnegativniji moguci nacin, i posljedice toga i nakon desetljeca nisu nestale, zasto mi to cinimo sami sebi?

Rat je, koliko se god radikalan cinio, destuktivan i na duze vrijeme gledano usporava razvoj covjeka prije svakog ubrzanja koje potencijalno donosi...i mozda u dvije godine moze da ucini ono sto se inace postize u 20, s tim da bez njega u ovih dvadeset nema ljudskih, emocionalnih, psihickih i materijalnih gubitaka, ne treba obnove, a neke se stvari ne obnove nikada, tako da, na kraju matematike dobijem isti ili gori rezultat s ratom nego bez njega.

[behar]

Znanost bi bila promjena na bolje-uvijek, da je covjek ne zloupotrebljava i da ne izmice iz kontrole, ili kako ti rece, da se nesto radi kako treba a ne samo da se radi, ali kada se nesto radi kako treba onda se to moze napraviti vrlo radikalno i bez potrebe rata. Do rata, po mom misljenju, dolazi kada covjek ne posjeduje znanje, snagu, upornost i strpljenje da nesto radi kako treba. Atomska energija nam je potrebna i moze sluziti pozitivnim svrhama, ali covjek ju je u zelji za moci i kontrolom pod svaku cijenu upotrebio na najnegativniji moguci nacin, i posljedice toga i nakon desetljeca nisu nestale, zasto mi to cinimo sami sebi?

Rat je, koliko se god radikalan cinio, destuktivan i na duze vrijeme gledano usporava razvoj covjeka prije svakog ubrzanja koje potencijalno donosi...i mozda u dvije godine moze da ucini ono sto se inace postize u 20, s tim da bez njega u ovih dvadeset nema ljudskih, emocionalnih, psihickih i materijalnih gubitaka, ne treba obnove, a neke se stvari ne obnove nikada, tako da, na kraju matematike dobijem isti ili gori rezultat s ratom nego bez njega.

Ma naravno, vjerujem da nisi pomislila da sam branio ideologiju rata,
ali ja sam mislio da čovjek sve što radi mora da to radi sa jednom dubljom sviješću i kad tako radi onda stvarno napreduje i ne griješi u destruktivnom smislu.
Ali ako tu svijest ne gradi u sebi onda može ponekad i u naizgled humanom djelovanju "skrenuti" sa pravog puta djelovanja, na to sam mislio...
Zato, kažem, pomislim ponekad, kako izgleda da je rat na žalost ispao kao jedini mogući način.

[Plitvicanka]

Mislim da bi mnogo pomoglo kada bi djeca u skolama od malena bila ucena toleranciji na nekom visem nivou, kao sto se npr. uci povijest ili matemetika. Etika, psihologija, filozofija i sl. se tek proucavaju u srednjoj skoli kod nas, a u Americi ni u srednjoj nisi obavezan uzeti takav predmet.