| Ljiljan | |||||
| zorica | |||||
| Desert Rough | |||||
| meyra | |||||
| Pulle No.1 | |||||
| behar | |||||
| Bratstvo&jedinstvo | |||||
| Sely | |||||
| Dajana | |||||
| emanuela |
Pet Okt 03, 2008 5:51 pm od djoje
Poceo najveci regionalni muzicki rialiti sou Operacija trijumf, koji ce se narednih sto dana prikazivati u svim zemljama bivse Jugoslavije. Sou je otvorila americka pop diva Anastazija.
Ucesnici su iz svih bivsih republika osim Slovenije, oni su odustali,
Evo je prava EX YU manifestacija 
Komentari: 3
Pet Jun 13, 2008 11:40 am od meyra

Glavna nagrada za film "Ujak Sam i bosanski san" u Italiji
Dokumentarni film "Uncle Sam and Bosnian Dream" (Ujak Sam i bosanski san) snimljen o temi istraživanja Bosanske doline piramida osvojio je glavnu nagradu "Zlatni pečat" na 26. filmskom festivalu "Bellaria 2008.", koji je održan od 5. do 9. juna u Italiji...
Komentari: 3
Pet Sep 26, 2008 12:02 pm od meyra
BiH pozvana u Američko-jadransku povelju
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj prisustvovao je sastanku članica Američko-jadranske povelje Republike Albanije, Republike Hrvatske, Republike Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država i članica NATO programa Partnerstvo za mir Bosne i Hercegovine, Republike Crne Gore i Republike Srbije. Sastanak se održao 25. septembra 2008...
Komentari: 0
Korisnici trenutno na forumu: Nema
[ Videti svu listu ]
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 24 dana Uto Maj 06, 2008 5:56 pm
sobno cvijece
BJ :: Život :: Miris bilja
Strana 1 od 3 • 1, 2, 3 
sobno cvijece
Kako stojite sa cvijecem ,koje preferirate ,koliko mu pažnje posvećujete
Re: sobno cvijece
Re: sobno cvijece

Re: sobno cvijece
Ljiljan ::Imam dosta cvijeca u stanu i obozavam ga. Mnogobrojne vrste kaktusa, difenbahija, fikus, limun na kojem se trenutno zute dva velika limuna i orhideja. Posebno cvijece su mi ljiljani (bijeli). Njih obozavam a to i moj nick govori :-)
de mi reci jesu li orhideje zahtjevne za odrzavanje
cula sam da su jako osjetjljive biljke
Re: sobno cvijece

ovo je biljka koja me naprosto odusevljava al kazu da nju ne mogu uzgajati oni koji nemaju strpljenja
naravn radi se o bonsaiju
Re: sobno cvijece
emanuela ::Ljiljan ::Imam dosta cvijeca u stanu i obozavam ga. Mnogobrojne vrste kaktusa, difenbahija, fikus, limun na kojem se trenutno zute dva velika limuna i orhideja. Posebno cvijece su mi ljiljani (bijeli). Njih obozavam a to i moj nick govori :-)
de mi reci jesu li orhideje zahtjevne za odrzavanje
cula sam da su jako osjetjljive biljke
Nazalost, dobro si cula. Orhideje su jako osjetljive. Meni je poslo za rukom tek nakon pete da sacuvam. Zahtijevaju mjesto koje nije tamno a ne smiju biti direktno na suncu. Najbolje mjesto je strana kuce gdje sunca ima samo u jutarnjim ili kasno popodnevnim satima. Redovno zalijevati, zemlja ne smije biti mnogo vlazna a niti suha. Odmah skapaju, to je unistilo i mojih prvih pet.
Posebno me odusevljavaju sto su visegodisnje biljke. Kada prestane da cvijeta ostanu samo liske iz kojih u proljece krene stabljika na kojoj zna biti i po desetak cvjetova. Sada imam jednu bijelu koja vec dvije godine stoji na istom mjestu, ne smijem ni pomisliti da je premjestim :-))))
Bonsai su za desetku, eto dala si mi ideju, hvala

Knjiga je vrijednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita.Re: sobno cvijece
Difenbahija - dragulj iz Južne Amerike
Prve vrste difenbahije doneli su u Evropu početkom 19 veka, Belgijski i Engleski sakupljači biljaka iz tropskih predela Južne Amerike.
Danas se difenbahija najviše gaji u Sjedinjenim Američkim državama.
Difenbahije imaju široke, izražajne listove sa jasno podeljenim šarama koje variraju od vrste do vrste. Doskora su se uzgajale u tropskim botaničkim vrtovima ali sa malo znanja i nege danas pristupačni varijeteti mogu se uspešno uzgajati u kući, a i u vodenoj kulturi. Difenbahije bolje podnose poluzasenjena mesta nego mnoge druge šarene biljke. Zbog toga se mogu saditi zajedno sa zelenim debelolisnim vrstama što rastu u tamnijim uslovima.
Sok difenbahije poznat je kao vrlo otrovan. Ako dođe na usne ili u usta, jezik natekne i nastanu poteškoće u govoru.
Kako difenbahije rastu, tako im prirodno otpada donje lišće. Stablo može postati previsoko i nestabilno. Tada ga morate podseći i pustiti da ponovo istera nove listove.
KARAKTERISTIKE:
Veličina: manji varijeteti mogu narasti do 60cm, a veći varijeteti mogu dostići visinu i do 120 santimetara.
Rast: raste prilično brzo 30 - 45 cm godišnje u zavisnosti od vrste.
Doba cvetanja: veoma retko ali u idealnim uslovima određene vrste starijih biljaka cvetaju. Cvet je zelen, nežan i neupadljiv. Miris: biljka bez mirisa.
Svetlo: odgovara im svetlo iako ne moraju obavezno stajati na prozoru. To je posebno važno za jače prošarane vrste.
Temperatura: otpornija je nego što se misli. Odgovara joj 15 - 18°C ali kraće vreme može preživeti i pri 10°C iako zbog toga ponekad izgubi donje listove. Najviša letnja temperatura može biti 24°C ali tada stepen vlažnosti vazduha mora biti znatno viši.
Voda: koristite pretežno kišnicu. Zimi mora biti mlaka. Dobro zalivajte u proleće i leto, dva do tri puta nedeljno. Zimi držite zemlju samo malo vlažnom zalivajući samo svakih sedam do osam dana.
Prehranjivanje: leti dodajte vodi tečno hranjivo jedanput mesečno.
Vazduh: podnose različite uslove osim gasnih isparenja i promaje.
Presađivanje: jednom godišnje u proleće. Svaki put je stavite u dva broja veću saksiju.
Obrezivanje: odstranite donje listove kada uvenu. Ako biljka suviše nepravilno raste podrežite je na 10 cm iznad zemlje i ona će ponovo poterati nove listove. Uzmite gornji deo vrha stabljike ili odsečak stabljike,kao reznicu, da razmnožite nove biljke. Da zaštitite ruke od soka navucite rukavice.
Razmnožavanje: neki varijeteti se razmnožavaju izdancima ,koji leti pri dnu izrastu. Većina se zakorenjuje vršnim reznicama ili odsečcima stabljike dugačkim 8 cm. Pustite ih dva dana da se osuše i nakon toga ih stavite u zemlju u toplo klijalište pri 21 - 24°C i držite zemlju dobro navlaženom.
Životni vek: može potrajati vrlo dugo, međutim kako listovi prirodno odumiru stabljike se izdužuju pa ih je dobro zamenjivati svake tri do četiri godine.
Biljke pratilice: manji varijeteti rastu dobro u mešanim nasadima sa većinom drugih biljaka. Veće biljke se odgajaju zasebno.
Laka/teška: zahtevaju izvesno iskustvo u gajenju biljaka.


Knjiga je vrijednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita.Kala
Etiopski Zmijanac, Sobna Kala, Zantedeshija
Poznato je osam vrsta roda Zantedeshija i sve potiču iz Afrike. Već dugo poznata biljka, sobna biljka, sobna kala raste u vlažnim, močvarnim područjima, pokrajina Kapland i Natal, koja u letnjem razdoblju potpuno presušuje. Za nas je ova sobna biljka, poznatija pod imenom sobna Kala, nešto posebno. U svojoj pra-domovini samoniklo, gotovo kao korov, najčešće se uzgaja, kao što pokazuje i njen nekadašnji naziv, kao sobna bijka, lončanica. Jednako je lepa i zanimljiva kao rezano cveće zbog svojih posebnih cvetova na dugim stabljikama. Kao lončanica etiopski zmijanac će izrasti u visinu jedva 50 cm. Nasuprot tome, cvetne stabljike biljke uzgajane za rezano cveće, mogu dostići visinu od impozantnih 1,50 m. Kao kod svih različitih pripadnika porodice kozlaca, cvetići su sakupljni u žućkasti blistavi klip. Levkasti omotač oko klipa zapravo je beli površni list čiji je zadatak domamljivanje insekata radi oprašivanja. U stručnoj terminologiji ovaj list se naziva "spatha".
Za ljubitelje cveća zanimljiva je činjenica da odnedavno postoji u ponudi i sorte za žutim ili ružičastim površnim listom, a osim toga mogu se sa uspehom uzgajati na otvorenim površinama.
Ime Zantedeshija ova biljka ne nosi oduvek. Ranije je bila svrstana pod nazivom "Kala", a u narodnom govoru je nazivana "Zmijanac" - takođe i nemački naziv "Zmijski koren" ukazuje prema predanjima na pokušaj lečenja ujeda zmije, gomoljastim korenom otrovne, močvarne, domaće Kale. Kasnije će naziv biti promenjen, i to u čast Italijanskom fizičaru i botaničaru Francescu Zantedeshiju, koji je živeo od 1773 - 1846 god, profesoru Univerziteta u Padovi. Danas, u opštoj upotrebi zadržao se osnovni naziv roda i vrste zbog čega je ova biljka i dalje poznata pod imenom Kala.
Kale su već decenijama poznate kao veoma lepo i kvalitetno rezano ceće. Najčešće se upotrebljava za pravljenje venčanih buketa, reprezentativnih aranžmana, dok se forme manjeg rasta gaje kao saksijsko cveće.
Kod gajenja saksijskih vrsta ulončavanje cvetastih gomolja obavlja se u Avgustu ili Septembru mesecu. Saksija za ulončavanje je prečnika 12 - 14 cm. Kale traže nešto težu zemlju koja mora biti bogata humusom i hranjivim materijama. Često se koristi mešavina baštenske zemlje, toplolejske zemlje i treseta. Biljkama najbolje odgovara neutralna reakcija zemljišta ali dobro rastu i u slabokiselim ili alkalnim zemljištima. Zahtevi za vodom su veoma veliki, pa zalivanje mora biti često i obilno. Zahtevi za hranjivim materijama su isto tako veoma veliki. Dvonedeljno prihranjivanje je neophodno. Zbog veoma bujnog rasta potreba za azotom je takođe velika. Kod rane avgustovsko - septembarske sadnje cvetanje će početi Oktobra meseca, a najveći intenzitet postići će se u rano proleće. Nakon prestanka cvetanja, krajem Aprila i početkom Maja meseca, treba prekinuti sa zalivanjem jer tada dolazi period mirovanja posle kojeg opet cveta.

Knjiga je vrijednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita.Re: sobno cvijece
Knjiga je vrijednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita.Strana 1 od 3 • 1, 2, 3 

Kontakt
















