Lijek iz kuhinje

[Ljiljan]

Ovdje mozete preporuciti povrce i voce koje u sebi sadrze lijekovite sastojke ...



Artičoka
Stari su Rimljani upravo zahvaljujući artičokama mogli danima nesmetano uživati u hrani? Naime, na jelovnicima njihovih gozbi uvijek se našla ova dragocjena mediteranska biljka koja ublažava probavne smetnje ili potpuno uklanja simptome kao što su bol u gornjem dijelu trbuha, nadutost i osjećaj težine.

Ljekovitost artičoke pripisuje se gorkim tvarima u njezinu lišću koje ima posebnu aromu i sadrži djelotvorne tvari (cinarin i silimarin) namijenjene regeneraciji jetre i njezinoj stimulaciji pri uklanjanju štetnih tvari iz hrane, alkohola i lijekova. Artičoka također zaustavlja formiranje nakupina kolesterola u krvi, čime se bitno smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Paradajz
Nedavno provedena naucna istrazivanja pokazala su da su ljudi koji u svoju prehranu redovno ukljucuju paradajz i proizvode od njega manje podlozeni obojenju od zlocudnih bolesti, bolesti srca i krvnih zila te nekih drugih kronicnih bolesti. Ovaj visokovrijedna namirnica u sebi sadrzi jako malo masnoca, kalorija i holesterola, a obiluje vitamini A i C, zatim beta karotinom i mineralima. Obiluje i karotenom, provitaminom A, te antioksidansom - likopenom, spojem koji se u nasem organismu nemoze stvarati, vec ga unosimo hranom.
Likopen se u nasem tijelu pohranjuju u tkivu pluca, jetri, prostati te sluznici crijeva, pa tako djeluje i na zastitu zdravlja tih organa, a time i cijelog organizma.Ima antioksidativne sposobnosti i antikancerogena svojstvo.
Malo je plodova koji u sebi sadrze toliko vrijednih stvari kao paradajz. Postoji hiljadu jela u kojima je paradajz glavni sastojak dajuci im boju i okus.
Osim spomenutih sastojaka, paradajz sadrzi i vitamine grupe B, zatim vitamin E, vitamin C bogat je zeljezom, organskim kiselinama i pektinom koji otvaraju apetit, aktiviraju proces probave i sprecavaju negativno djelovanje bakterija.

[Ljiljan]

Cvekla
za dobru krv

Bogata vitaminima i mineralima cikla je ljekovito povrće koje učvršćuje krvne sudove, reguliše krvni pritisak i smanjuje holesterol, potiče razmjenu tvari, funkciju jetre.
-Vitamini i minerali:
Od vitamina najviše ima C, zatim karotena, vitamina B1 i B2 i PP. U cikli nalazimo gotovo sve mineralne sastojke: kalijum, natrijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, željezo, fluor, sumpor, jod, brom, litij, rubidij, celzij i stroncij. Sadrži i stanovitu količinu kobalta, koji učestvuje u stvaranju vitamina B12, što je važno za vegetarijance koji ne jedu namirnice životinjskog porijekla, pa ni mlijeko, sir i jaja, a kojeg u povrću uglavnom nema.
-Vlakna za probavu:
Bogata je celulozom i pektinom i povoljno djeluje na rad crijeva. Količina tih dragocjenih vlakana prisutna u jednoj glavici cikle srednje veličine (20 dag) pokriva čak petinu dnevnih potreba organizma, koja iznosi oko 30 grama.
-Željezo za krv:
Iako nije jako bogata željezom, cikla se često preporučuje osobama koje pate od anemije. Naime, antocijan, supstanca koja joj daje crvenu boju, štiti crvene krvne stanice i povećava elastičnost krvnih sudova. To indirektno utiče na rad srca, koje bolje pumpa krv.
Osim toga, bogata je adeninom, koji pomaže u održavanju visokog nivoa bijelih krvnih stanica.

Cvekla ne izaziva neželjene posljedice i ne utiče negativno na sekreciju želuca (ne oštećuje želudačni sok koji ima jednu od glavnih funkcija u procesu varenja hrane).
Veoma je važno uzimati cveklu u sirovom stanju. Kako sok od cvekle nije posebno prijatnog ukusa, on se može poboljšati, tako što mu se doda sok od limuna, sitno sjeckani peršunov list, nešto ćešera, soli, pa i malo pavlake. U kombinaciji sa drugim sokovima (od jabuke, dunje, kajsije) mogu se praviti razni kokteli.
Sok od cvekle može da se pije u slučaju potrebe, ili preventivno:
a) u slučaju potrebe, pije se na početku 1/2 litra dnevno sirovog soka. U slučaju vidljivog napretka dnevna količina se smanjuje na 1/4 litra. Ovom količinom treba nastaviti i nakon ozdravljenja 1-2 mjeseca, u zavisnosti od težine bolesti.
b) preventivno se pije do pola litra dnevno u gutljajima, a posebno je dragocjen u vrijeme nastupanja infekcijskih i virusnih bolesti, posebno gripa.

[Ljiljan]

Dunje
voće ljubavi i sreće

Dunja potječe iz jugozapadne Azije, odnosno iz Perzije i Anadolije, a samoniklu je nalazimo i u srednjoj Europi. Poznata je pod nazivom "sidonijska kruška".

Ova namirnica bila je popularna kod starih Grka, koji su je pripremali tako da da bi je izdubili, napunili medom, stavili u pleh i ispekli, a u grčkoj mitologiji simbolizirala je ljubav i sreću.

Dunja koju mi poznajemo razlikuje se od dunja iz zapadne Azije i tropskih područja, gdje je mekša i sočnija.

Ljekoviti su plodovi, listovi i sjeme. Sluz dunjina sjemena priprema se stavljanjem sjemena u vodu, a primjenjuje se za liječenje rana nastalih kod dugotrajnog ležanja bolesnika, opekotina i kao sredstvo kojim se natope oblozi kod upaljenih očiju i otvorene, ispucale kože.

Zahvaljujući sluzi i pektinu, dunja je veoma dobra kod liječenja upale ždrijela i sluznice te krajnika i dišnih puteva.

Kod upale želučane i crijevne sluznice preporučuje se kuhana dunja koja, također, ublažava i prolive.

Plod dunje izvrsno je sredstvo za liječenje anemije.

Sok od dunja, ukuhan s jednakim dijelom šećera, dobro je sredstvo protiv prsnih bolesti i bolesti grla.

Dunje se ne mogu konzumirati sirove, već kuhane ili pečene. Koriste se za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica. Inače, riječ marmelada potječe od portugalske riječi za dunju - marmelo.

Dunje se dobro slažu s pečenim mesom, piletinom, patkom, junetinom ili mesom divljači, a posebno ako se meso peče zajedno s dunjama ili se već pečeno meso poslužuje s umakom od dunja.

Sadrži: proteine, masti, ugljikohidrate, dijetalna vlakna, bakar, taninske tvari, vitamin c, beta karoten, pektin.


Vitaminska bomba
Sirova, ova “zlatna jabuka” u 100 grama ima 57 kcal/ 238 kJ, od čega 0,40 posto proteina, 0,1 posto masti, 15,3 posto ugljikohidrata. Bogata je dijetalnim vlaknima i bakrom, i sadrži puno taninskih tvari.
Dobar je izvor vitamina C (15 mg, što je 18,8 posto preporučenog dnevnog unosa). Sjemenke sadrže 15 posto ulja i proteina, uz mali udio amigdalina. Glavni sastojak sjemenke je sluz, koje ima 10 posto u omotaču, dok pulpa dunje sadrži 3-3,5 posto jabučne kiseline. Sadrži i betakaroten u količini od 33 ľg.

[Ljiljan]

Šljiva

narodni naziv:
readjarka, požegača, bistrica, modnilja


Šljiva je drvo koje može narasti do 10 metara. Prilično je razgrnata sa ovalnim, nazubljenim listovima i sitnim belim cvetovima. Cvetovi su na kratkim drškama i uglavnom po dva zajedno. Plod je duguljast, sočan i tamno plave boje. U plodu se nalazi koštica. Uzgaja se u voćnjacima. Postoji mnogo vrsti šljiva.

Lekoviti deo biljke:
Plod

Lekovito delovanje:
Šljive su veoma značajne u ishrani. Lekovitost šljive dolazi do izražaja kod oboljenja bubrega, gihta, bolesti jetre i pojave reumatizma. Povoljno deluje na probavne organe. Reguliše rad creva.

[Ljiljan]

Peršin
idealan začin i lijek

Peršin je idealno sredstvo za prevenciju osteoporoze, jačanje kostiju te za liječenje i otklanjanje niza unutarnjih i vanjskih poremećaja u našem organizmu



Peršin (Petroselinum sativum L.) iz obitelji štitarki naziva se još ak, ac, majdonos, petrušin, petrešin, petresin ili peršun.
Najzanimljiviji dio povijesti peršina svakako je priča iz vremena starogrčke kulture u kojoj je on bio sveta biljka te bi peršinovim vijencem okrunili slavodobitnike. Poznato je da peršinovom sjemenu treba dugo vremena da proklije pa su mnogi zbog toga znali govoriti »sedam puta odlazi vragu i natrag prije nego što nikne, a ako se i pojavi peršinov list, tada je samo častan čovjek stavio sjeme u zemlju«. Vračevima je bio poznat recept po kojemu su smrtnog neprijatelja mogli maknuti s ovog svijeta tako što su ubrali grančice peršina, stalno su mrmljali njegovo ime, a poslije nekoliko dana bio je sigurno mrtav. Avicina za peršin kaže da on istjeruje mokraću i mjesečnicu, čisti bubrege, mokraćni mjehur i maternicu. Rimljani peršin koriste kao bi hranili gladijatore prije borbi jer on daje snagu, lukavstvo i oštri reflekse. Messegue kaže da nema ništa gluplje od ukrašavanja pladnjeva s jelom peršinovim grančicama, već bi bilo daleko bolje da ga se pojede zbog njegovih visokovrijednih sastojaka. Kultiviranjem peršina počelo se koristiti njegovo začinsko i ljekovito svojstvo.
Peršin je dvogodišnja zeljasta biljka jakog aromatičnog okusa. Stabljika je bridasta, a listovi su trostruko perasti svijetlozelene boje. Cvate u srpnju i kolovozu, a cvjetovi su mu zelenkastožute boje i tvore štitac na vrhovima stabljike.


Ljekovito djelovanje

Ljekoviti dijelovi peršina su list, korijen i sjeme peršina, a uz ostalo sadrži eterična ulja i vitamin C. Sadrži i apiol koji izaziva nadražaj unutarnjih organa te smetnje u optoku krvi. Najviše ga ima u peršinovom eteričnom ulju koji se dobiva iz sjemena i korijena peršina.
Ljekovito djelovanje
Peršinov sirup

Sastojci: 1 kg bagremova meda, 2 dl soka od korijena i lista, 5 dl soka od maline. Sve sastojke dobro izmiješamo.
Uzimamo tri puta po 1 žlicu prije jela za slabe živce. Dodamo li 3 puta po 30 kapi tinkture od valerijane u čaj od hmelja, kamilice, mente ili matičnjaka, djelovanje je uspješnije.

Namaz od peršina
Sastojci: 1 jogurt, 1 žličica isjeckanog peršina, 1 žličica maslinovog ulja i 1 kavena žličica češnjaka u prahu.
Sve izmiješati i jesti s prepečencem natašte prije doručka, za anemiju i detoksikaciju organizma.

Peršinovo vino
Sastojci: 12 grančica peršina, 1 l bijelog vina, 2 žlice jabučnog octa, 30 dag meda od ružmarina.
Grančice peršina stavimo u bijelo vino i dodamo 2 žlice jabučnog octa. Neka kuha 10 minuta na laganoj vatri. Nakon 10 minuta skinemo s vatre i procijedimo. Dodamo med i ponovo stavimo da lagano kuha još 5 minuta. Kad se malo ohladi ulijemo u boce.
Uzimamo 3 puta po 1 žličicu prije jela kod oboljenja srca i angine pektoris.

Čaj od peršina
Sastojci: 1 jušna žlica korijena peršina i 2,5 dl vode.
Kuhamo 5 minuta korijen peršina, poklopimo 10 min. i ohladimo, pa procijedimo. Pijemo 3 puta po 1 šalicu, a služi za liječenje nadutosti, otežanog mokrenja, umirenje živaca i ublažavanja bolova.

Čajna mješavina
Sastojci: 50 g korijena peršina, 50 g korijena abdovine, 50 g kore krkavine i 50 g ploda borovice.
Od te mješavine uzmemo 1 žlicu i kuhamo u 2 dl vode 5 minuta. Poklopimo da se ohladi i nakon 1 sat procijedimo. Piti u gutljajevima 1-2 šalice tijekom dana za liječenje vodene bolesti.

Peršinova toaletna voda
Šaku peršinova lišća sitno isjeckamo i stavimo navečer močiti u 1 l vode. Ujutro procijedimo i koristimo za umivanje lica, za odstranjivanje sunčanih i jetrenih pjega.

Oblozi za upalu očiju
Izvadimo sredinu toplog kruha i umijesimo ga s lišćem peršina, sve dobro izgnječimo i napravimo oblog sličan palačinki. Stavimo na oči i držimo 1 sat lagano se odmarajući.

Otvrdnuća
U nedostatku jačih biljnih sredstava uzmemo dobro zgnječeno peršinovo lišće i stavljamo ga na mjesta otvrdnuća, bilo da je riječ o otvrdućima limfnih čvorova ili dojki. Držimo oblog 2 sata i poslije namažemo nevenovim uljem. To činimo 2 puta dnevno.

Čišćenje krvi
Sastojci: 100 g lista peršina, 100 g korijena peršina, 100 g borovice i 100 g maslačka.
Od čajne mješavine ovih biljaka uzmemo 2 žlice i prelijemo sa 6 dl kipuće vode. Poklopimo, pustimo da odstoji 1 sat i procijedimo. Dobro je i ako bobice borovice zgnječimo. Pijemo zaslađeno 3 puta po 2 dl na dan, a toj kurativi možemo dodati propolis tako da u čaj ukapamo 3 puta po 10 kapi propolisa.

Čaj za metabolizam
Sastojci: 100 g korijena peršina, 100 g lista peršina, 100 g sjemena peršina. Od te mješavine uzmemo 2 žlice i kuhamo u 2 dl vode 5-8 min, poklopimo, pustimo da odstoji 1 sat i procijedimo.
Pijemo prije jela po 1 šalicu dok ne potrošimo mješavinu. Ovu čajnu mješavinu koristimo za čišćenje bubrega od kamenaca, protiv žutice, za liječenje jetre i slezene.

Za jačanje potencije 1
Sastojci: 100 g korijena peršina, 100 g sjemena peršina.
Od te mješavine uzmemo 2 čajne žličice i kuhamo 5 minuta u 2 dl vode. Poklopimo, pustimo da odstoji 1 sat i procijedimo. Zasladimo medom od kadulje ili ružmarina. Pijemo navečer, a možemo i 2-3 puta dnevno. Uz ovaj čaj pijemo i 1 dl soka od celera u malim gutljajevima.

Za jačanje potencije 2
Sastojci: 50 g korijena peršina, 50 g oslada, 50 g zečjeg trna i 50 g koprive.
Od te mješavine uzmemo 3 žlice i kuhamo 5 minuta u pola litre vode. Poklopimo i nakon 3 sata procijedimo. Pijemo 3 puta dnevno prije jela.

Za jačanje potencije 3
Sastojci: 50 g peršina, 50 g medvjeđeg grožđa, 50 g kilavice, 50 g breze i 50 g zubace.
Priprema se kao i prethodni recept.

Zdravlje iz kuhinje

Juha 1

Sastojci: 10 g peršina (korijena i lista), 50 g mrkve i 10 g krumpira.
Možemo pripremiti miješane juhe ili samo s peršinom, ovisi o tome kakvo diuretično djelovanje želimo.

Juha 2
Sastojci: 10 g peršina (korijen i list) i 25 g zobi (pahuljice ili zrno).
Sastojke kuhajmo 5 minuta, a na kraju kuhanja dodamo još sitno sjeckan list peršina. Koristi se za pročišćavanje organizma.

Juha 3
Sastojci: 75 g peršina (korijen i list), 75 g poriluka, komad celera (korijen i list).
Sastojke kuhamo 5 minuta i na kraju dodamo sitno sjeckane listove i začine kim i anis. Juhu jedemo tri puta dnevno kod oboljenja probavnih organa.

Bio-vegeta
Sastojci: 10 g peršina (korijena i lista), 10 g majčine dušice (list i cvijet), 10 g lista celera, 10 g lista vrijesa, 500 g divljeg poriluka i 250 g mrkve.
Kad sve sastojke osušimo i pomiješamo dobili smo izvrstan začin za razna jela, naročito za juhe i variva. Količine mogu biti i veće, po želji. Izvrstan je dodatak u raznim dijetama, poglavito neslanim.

Peršinov bio-ocat
Sastojci: 1 litra jabučnog octa, 10 g peršina (korijen i list), 10 g osušene majčine dušice ili vrijesa.
Sve sastojke stavimo u ocat, držimo zatvoreno vatom 3 tjedna i procijedimo. Svaki dan promućkamo.
Upotrebljavamo kao začin raznim salatama ili kao napitak u raznim dijetama, primjerice za mršavljenje ili izlučivanje viška tekućine.
Skoro sve salate možemo posipati sitno sjeckanim peršinom, naročito kod dijetoterapija u kojima koristimo djelovanje peršina.

[emanuela]

zeno ovo ti je drama odakle ti ovo sve cupas

[Ljiljan]

CIKORIJA [Cichorium intybus]

narodni naziv:
vodopija, višnjev regrad, vodoplav, golica, gologuza, divlja lo cika, želtenica, žučanica, jandrešica, kažiput, konjska trava, modrica, plavo cvet, plavulja, podrožnik, radić, sunčevo cveće, cigura

engleski naziv: Chicory

Opis biljke:
Vodopija, konjogriz ili divlji radić je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 1,5 m. Ima trajni, valjkasti i vretenasti koren koji je spolja žuckasto-bele boje, a iznutra bele boje. Stabljika je uspravna, kruta, uglasta, u gornjem delu razgranata. Stabljika i listovi su pokriveni kratkim dlakama. Listovi su duguljasti do lancetasti, suženi u dršku, duboko režnjevito testerasto usečeni. Cela biljka, pogotovo mlada ima mlečnog soka.Listovi su grubo nazubljeni i podsećaju na maslačak. U pazuhu listova ili na vrhu grana razvijaju se pojedinačno po celoj biljci cvetne glavice svetloplave boje. Cvetovi su svetloplavi, vrlo lepi i upadljivi, sakupljeni iz glavice koje izbijaju pojedinačno na stabljici ili na granama. Cveta obilno preko celog leta. Raste svuda kao korov, najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama, po obodima šuma i drugde.

Stanište:
Negde se gaji radi korena od koga se spravlja surogat kafe (cigura). Negde se zapuštena mesta izjutra plave od iscvetale vodopije. Cela biljka je gorka i vrlo čvrsta tako da se teško kida i čupa. Vadi se u jesen, očisti od zemlje i nadzemnih delova, iseći po dužini, nanizati na konac i sušiti u hladu na promajnom mestu. Zbog dugog korena dobro podnosi sušu. Razmnožava se semenom. nalazi se svuda u prirodi. Može se naći na pustim zemljištima, uz rubove puteva, na livadama posebno na sušnim zemljištima. Uzgaja se i kao kultuma biljka.

Lekoviti deo biljke:
Lekovit je koren, koji je valjkasto-vretenast, čvrst, spolja tamne boje, a iznutra beo. Koren (Cichorii radix) se kopa u jesen kad je najdeblji i ima najviše lekovitih sastojaka i inulina (rezervna hrana). Redje se koristi nadzemna biljka brana u cvetu .

Lekovito delovanje:
Za lek koriste se koren, cvetovi i listovi. Od druge polovine marta do kraja maja kopa se koren, a listovi i cvetovi za vreme cvatnje. Lekovito delovanje: konjogriz ili divlji radić čisti i jača želudac, poboljšava probavu, odvaja prekomernu žuč, čisti jetru, bubrege i slezinu, leči žuticu i anemiju. Više se koristi u narodnoj nego u naučnoj medicini kao neotrovna gorka droga za lečenje organa za varenje, pre svega, za pojacavanje apetita, za jačanje želuca, bolje varenje hrane, za obilnije lučenje mokraće i žuči i dr. "Frankova cigura", dodatak kafi i "sirotinjska ili ratna kafa" je ispržen i samleven koren oplemenjene vodopije sa krupnim mesnatim korenom bogatim inulinom. Pošto je inulin polisaharid koji hidrolizom daje samo levulozu (fruktozu ili voćni šećer), razumljivo je zašto kod nas u narodnoj medicini ciguru koriste dijabetičari. Ovo je sasvim opravdano, jer sve biljke iz familije glavocika (Compositae), a njih ima vrlo mnogo, umesto skroba kao rezervnu hranu imaju inulin. Prema tome, osobe obolele od šećerne bolesti mogu koristiti sve biljke iz te porodice kao dijetalnu hranu.

[zorica]

Krastavac

Krastavac je jestiva zeljasta biljka koja se sastoji od 95% vode iz tog je razloga vrlo niske kolicine kaloricne vrjedniosti.
Sadrzi i nesto malo bjelancevina, masti, ali bogat je mineralima, kalijem, kalcijem, fosforom, natrijem, zeljezom i jodom.
Osim u prehrambrene , koristi se i u kozmeticke svrhe, za uljepsavanje i osvjezavanje lica, te u zdravstvene svrhe- dio prehrane kod bolesti zeludca i crjeva, upale koze a njegovi sokovi koriste kod ugriza insekata.Najvise ga upotrebljavamo ljeti u salatama, pritom mjesajuci ga paradajzom , paprikom i crvenim lukom.Krastavac se moze posluziti posoljen pri cemu se gubi kalij i natrij ili preliven kiselim jogurtom.Koriste se kolutici krastavaca za smirenje umora ociju i otekline od dnevnog umora.

[Ljiljan]

Mrkva



Mrkva (Daucus carota L. ssp. sativus) je dvogodišnja povrtna biljka, narodnih naziva merlin, koren, žuta repa, mrkvač.

Ljekovitost

Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Istraživanje na 1 300 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su dnevno uzimale barem jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za 60% smanjile rizik od srčanog udara. Ujedno, određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20% i čak 50%-tnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50% smanjuje mogućnost razvoja raka pluća.

Osobito je važan unos vitamina A u organizam pušača. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, značajno smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti kao što su emfizem pluća i rak pluća. Isto vrijedi i kod pasivnog pušenja.

Beta-kartoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.

Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i umirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija.

Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.

Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

[Ljiljan]

ROTKVA (raphanus sativus)

narodni naziv:
rodakva, rokva, rakva, rotkva vrtna, rotkva povrtnica, povrtnica, trupka

engleski naziv: RADISH

Opis biljke:
Rotkva povrtna nastala je razvojem iz divlje rotkve. Razlikuje se od divlje rotkve po svom mesnatom korenu, koji može biti različitog oblika, boja mu se menja od bele preko sive do crvene. Uspravna stabljika je šuplja, a listovi su različitog oblika, u zavisnosti od vrste biljke. Beli i svetlo ljubicasti cvetovi imaju ljubičaste žilice.

Stanište:
Uzgaja se u vrtovima.

Lekoviti deo biljke:
Za lek se koristi koren.

Lekovito delovanje:
Rotkva je korisna u lečenju bolesti žučnih kamena i peska. Sveži sok rotkve deluje na izlučivanje žuči i veoma je dobar za lečenje upale žučnog mehura, a pomešan sa medom koristi se za lečenje katara bronha i hripavca.

[Ljiljan]

CRNA ROTKVA

U slucaju jake prehlade propracene kasljem, treba se setiti starog, vernog pomocnika: crne rotkve. Dokazano je da svez sok od ove biljke pomaze u lecenju artritisa, kamena u zucnoj kesici, i naravno obicne prehlade. Ukoliko Vam se ne dopada ukus ove biljke, mozete da napravite inhalaciju od sveze iscedjenog soka. Slicna procedura ce omoguciti prociscenje nosa, ublazavanje kaslja, smanjenje upale sluzokoze grla i pojacace imunitet za borbu protiv bolesti.

Savetujemo da se sok od crne rotkve koristi u svim stadijumima oboljenja: od peckanja i grebanja u grlu, do potpunog izlecenja od napornog kaslja.

Za iskasljavanje: Izuzetno je efikasan sok od crne rotkve sa medom. Potrebno je: 1 crna rotkva srednje velicine, 2-3 kasike meda. Ocistite rotkvu i u sredini napravite malo udubljenje. U njega stavite med, pa stavite rotkvu u casu i pustite da iz nje izadje sav sok pomesan sa medom. Smesu treba piti po 1 kasiku pre spavanja.

[Ljiljan]

KOPRIVA (Urtica dioica)
Poznata je pod nazivom: kopriva žara, žarica, pasja kopriva, žeža, žarulja
- najbolji lek za malokrvnost –

Nasa narodna medicina za lecenje malokrvnosti preporucuje vise vrsta lekovitih biljaka i sumskih plodova. Pozeljno je, ako se nadjemo u takvoj prilici, jesti sveze plodove sumske kupine, maline, borovnice, ribizle… Nazalost, veoma retko se nadjemo u takvoj prilici.

Od drugih biljaka, upotrebljavaju se pupoljci i plod divlje ruze, petrovac, lincura, trava iva, koren idjirota, sladic, plod oskoruse, hajducka trava i niz drugih biljaka koje se, u ovoj ili onoj srazmeri, mesaju sa kljucnom biljkom, od koje pocinju i sa kojom se zavrsavaju svi recepti za lecenje anemije – sa njenim velicanstvom koprivom.

Prednosti koprive nad svim ostalim biljkama visestrane su i ocigledne. Prakticno nema coveka koji ne bi mogao pouzdano da prepozna ovu biljku medju drugim biljkama, ako ni zbog cega drugog, a ono zbog karakteristicnog zarenja na dodir. Kod osetljivih osoba, ovo zarenje moze da bude veoma bolno, pa i da izazove nezeljene alergijske reakcije. Pri branju, te osobe morale bi da se zastite odgovarajucim rukavicama. Svi sastojci, koji izazivaju zarenje, pri termickoj obradi razlazu se vec na 70 celzijusovih stepeni.

Kopriva sadrzi toliko korisnih sastojaka za poboljsanje krvne slike, da dodavanje drugih biljaka uistinu nije potrebno. Od svih biljaka na planeti, kopriva sadrzi najvise gvozdja. Isto tako, vazna je cinjenica da kopriva pomaze ne samo otklanjanju malokrvnosti, vec je veoma korisna i za ublazavanje i lecenje mnogih drugih oboljenja: secerne bolesti, peska u bubrezima i besici, proliva, edema, reumatskih obolenja, suzenja krvnih sudova, ekcema, glavobolje, obolenja jetre, zuci, slezine, zeludacnih grceva i cireva, da ne razvijamo dalje ovaj siroki spektar lekovitosti koprive.

Kako je koristiti? Sada je pravo vreme. Treba brati vrsne listove mladih stabljika( ne visih od pedlja) i odmah ih pripremati ili staviti da se suse. Susiti ih treba u senci, na sto jacoj promaji i uz cesto prevrtanje. Listovi su dobro osuseni ako su sacuvali svezu i zdravu, prirodnu zelenu boju, a mrve se kad ih protrljamo prstima. Za duze cuvanje, valja ih zapakovati i dobro sabiti u dvoslojne papirne kese.

Sirove listice mozemo koristiti odmah, za pripremu napitka ili veoma zdrave hrane. Kopriva je bolja od sveg zeljastog povrca, i svakako je treba upotrebljavati umesto njega. Moze se, i pozeljno je, davati je i veoma maloj deci, koja su tek pocela da uzimaju cvrstu hranu.

U zavisnosti od licnih kulinarskih sklonosti i gurmanskih afiniteta, koprivu mozete pripremati i upotrebljavati kako god hocete, a da budete sigurni da niste pogresili. Corbice, pitice, pire...

Podeljena su misljenja da li caj od koprive treba samo popariti ili bi trebalo prokuvati ga. Pre pripreme, lisce obavezno treba isitniti, a litar caja spremiti sa najmenje 50 grama osusenog lista. Piti u toku dana, umesto vode. Napitak niposto ne seceriti. Ako nekome smeta ukus i miris koprive, moze da, u ohladjen caj, doda malo limunovog soka.

[Ljiljan]

Grah-Pasulj
ukusna hrana i koristan lijek

Za ljekovitost su zaslužni ariginin, čije je djelovanje slično inzulinu, i inozitol, koji regulira razmjenu mikroelemenata...


Grah je namirnica bogata proteinima i esencijalnim aminokiselinama neophodnim za pravilno funkcioniranje organizma. Osim mnoštva proteina, ova biljka sadrži i asparaginsku i fosfornu kiselinu, željezo, celulozu, vitamin C, kao i kalij, cink, nikl i u malim količinama kobalt. Malo je, međutim, poznato da, osim kao ukusna hrana, može biti i lijek za mnoge bolesti.

Za ljekovitost graha zaslužni su ariginin, čije je djelovanje slično inzulinu, i inozitol, koji regulira razmjenu važnih mikroelemenata u organizmu. Bobice su dobre za eliminaciju masnoća iz organizma, čime direktno utječu i na smanjenje nivoa holesterola.

Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i sprečavaju pojavu polipa u njima. Pa ipak, mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica - nadutosti i plinova.

Čemu lovorov list

Evo nekoliko savjeta kako izbjeći nadutost i plinove:

1. Ukoliko pripremate već kuhani grah iz konzerve, dobro ga isperite.

2. Vodu u kojoj se grah namakao preko noći, bacite i dok ga kuhate, još nekoliko puta promijenite vodu.

3. Dodajte lovorov list koji će olakšati njegovu probavljivost ili pokušajte s algama, poput kombu, koja osim što će olakšati probavljivost graha ima i mnoštvo minerala.

[meyra]

Čudesna moć mladog luka
Vitamin C, sumporna jedinjenja, hrom i bioflavonoidi čine ovo povrće pravim blagom...


Mladi luk, povrtni vjesnik proljeća, bogat je hromom, uljima gorušice, sumpornim jedinjenjima, vitaminom C i bioflavonoidima. Zahvaljujući tome, on jača imunitet, ublažava prehladu, djeluje antibakterijski, regulira crijevnu floru i pospješuje probavu.

Osim toga, mladi luk blago snižava visoki krvni pritisak i nivo holesterola te smanjuje ljepljivost krvi i sprečava nastajanje krvnih ugrušaka.

Mladi luk najčešće se jede sirov kao sastojak raznih salata, jela od jaja, uz razna pečenja, suhomesnate proizvode ili meso sa roštilja, jer nema tako jak i prodoran okus kao običan crveni luk, koji se najčešće jede pirjan u jelima.

Kupovina i čuvanje

Prilikom kupovine mladog luka, bitno je da su glavice čvrste i bijele, a vrhovi svježi i zeleni. Najbolje ga je koristiti odmah ili najmanje dva dana nakon kupovine, a čuvajte ga u plastičnoj vrećici ili dobro zatvorenoj posudi u frižideru, jer vrlo brzo gubi na nutritivnoj vrijednosti.

(net)

[meyra]

Zasluga aminokiselina

Proteini krompira snižavaju krvni pritisak

Visoki pritisak je rizični faktor za kardiovaskularne bolesti...
Prema novoj studiji, proteini izolirani iz krompira su biološki aktivni te, osim što pružaju antioksidativna svojstva, mogu i smanjiti krvni pritisak.

Naučnici smatraju da su za pozitivno djelovanje izolata krompirovih proteina zaslužne aminokiseline koje on sadrži, ali ne isključuju i mogućnost djelovanja nekih drugih nepoznatih sastojaka.

Visoki pritisak je rizični faktor za kardiovaskularne bolesti, vodećeg uzroka smrti u Evropi, zbog čega bi ovi rezultati mogli biti od velike koristi.