Re: Fildžan viška

[zeus]

Vraćen križ sa vinkovačke pravoslavne crkve srušene u ratu

VINKOVCI - Trojica Vinkovčana vratila su ovoga vikenda vinkovačkom parohu, protojereju Predragu Azapu pozlaćeni mesingani križ koji se nalazio na, u Domovinskom ratu, srušenoj vinkovačkoj pravoslavnoj crkvi Silaska sv. Duha.
"Našli smo se u jednom gradskom kafiću i uz riječi da mi imaju nešto vratiti, pružili su mi križ koji se nalazio na crkvi iznad oltarske apside", rekao je danas u razgovoru s novinarima vinkovački paroh dodajući kako se nastanak toga križa, visokog oko 80-ak centimetara, veže uz samu izgradnju crkve Silaska sv. Duha, koja je nedaleko od vinkovačkoga gradskoga središta izgrađena 1793., a srušena je u potpunosti 1991. godine.
Po Azapovim riječima, od trojice Vinkovčana doznao je da je križ zadnjih godina čuvala jedna "vinkovačka katolička obitelj koja ga je kupila od osobe koja ga je namjeravala uništiti".
Prošloga su ljeta pravoslavnoj crkvi u Vinkovcima vraćena zvona s u ratu srušene crkve, prethodno pronađena zakopana u šumi na području Starih Mikanovaca nedaleko od Vinkovaca.
"Imamo također saznanja da se crkveni barjaci, koji su nestali iz crkve na početku rata, nalaze negdje na području općine Nijemci", kaže paroh Predrag Azap dodajući kako bi na proljeće mogla krenuti i obnova crkve Silaska sv. Duha.
"Imamo najavu da bi Ministarstvo mora, turizma prometa i razvitka do kraja listopada trebalo raspisati javni natječaj za izgradnju crkve dok bi radovi mogli početi na proljeće", rekao je protojerej Azap.

[zeus]

U Drvaru zadovoljni

Tito vraća turiste

DRVAR - Titovu pećinu u Drvaru je za tri i po mjeseca, otkako je nakon obnove ponovo otvorena, posjetilo između 4.000 i 5.000 građana BiH i inostranstva, uključujući i sve republike bivše SFRJ, izjavila je načelnik opštine Drvar Anka Papak-Dodik. Načelnica kaže da se, zahvaljujući ovom spomen obilježju iz II svjetskog rata, Drvar ponovo našao na turističkim mapama kao jedna od najpoznatijih i najpoželjnijih destinacija u ovom dijelu BiH. “Prije rata Titovu pećinu i spomen kompleks 25. maj. 1944. godišnje je posječivalo i do 300.000 turista iz svih gradova bivše države, te inostranstva – navela je ona. Načelnica opštine Drvar rekla je, prenosi NTV Hayat, da su prošlog mjeseca u Drvaru boravili članovi Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika i kulturno-istorijske baštine FBiH, koja provodi proceduru proglašavanja Titove pećine spomen-obilježjem pod zaštitom države.

[zeus]

Ne stidim se hrvatskog pasoša

RIJEKA - Srpski golman Dragan Žilić potvrdio je u izjavi listu "Danas" da je pokrenuo postupak za dobijanje hrvatskog državljanstva. Nesvakidašnju vest prvi je novinarima saopštio Robert Ježić, predsednik Rijeke, čiji mrežu Žilić sa puno uspeha brani već drugu sezonu.

[zeus]

Mostar grad s najviše miješanih brakova

MOSTAR - Mostar će, čini se, ponovno postati grad s najviše miješanih brakova jer nakon dugo vremena u gradu na Neretvi ponovno, i to svake godine, sve više počinju stupati u brak mladi različitih nacionalnosti.

[zeus]

O povratničkom međunacionalnom životu u Ajdanovićima kod Olova

OLOVO - Neke od ocjena iz istraživanja provjeravamo na terenu – u opštini Olovo, u selu Ajdanovići. U ovo selo se vraćaju prijeratni stanovnici i kuće se obnavljaju, ali posla nema. Ni škole, ni prodavnice, ni puta. Djeca pješače šest kilometara, a onda do škole imaju još 14 km koje srećom prevaljuju autobusom. Ljetna slika sela je idilična, ali zima ovdje zna biti teška – duga i hladna. Stanovnike Ajdanovića grije želja da postignu više, ali i sloga među njima. Najbolji primjer za to su porodice Avdagić i Glišić. Milenko i Ljuba Glišić su već ušli u devetu deceniju života. Fair i Đuma Avdagić imaju dvostruko manje godina, ali im to nije prepreka za druženje i komšijsko ispomaganje. Milenko kaže da je najsretniji kada čuje, preko livade, dječju graju iz kuće Avdagića. Djeci je pak drago kada ih Glišići zovu da im priteknu u pomoć. Prije nego što je Fair uspio obnoviti svoju kuću, stanovao je u Milenkovoj, jer je bila manje oštećena. I danas žive u slozi i dobrosusjedskim odnosima

[zeus]

Nataši Kandić Orden Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinjske


BEOGRAD,ZAGREB - Predsednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić odlikovao je Ordenom Danica Hrvatska s likom Katarine Zrinske izvršnu direktorku beogradskog Fonda za humanitarno pravo Natašu Kandić, objavile su 10. oktobra hrvatske Narodne novine.
- Dobila sam zvanično obaveštenje da sam dobitnik odlikovanja i da će hrvatsko Veleposlanstvo i ambasador organizovati dodelu odlikovanja. Mislim da je dobro da odlikovanje dobijem ovde, jer sam sve za šta sam odlikovanja ovde i radila. Bitno je to i zbog stalnog problema koji Srbija ima sa drugima i sa svojim građanima koje prepoznaje kao izdajnike. Na maloj svečanosti sledeće nedelje hrvatski ambasador će mi to odlikovanje uručiti u ime predsednika Mesića - rekla je Danasu juče, nakon prijema obaveštenja, Nataša Kandić.
U obrazloženju predsednika Mesića navodi se da se odlikovanje dodeljuje "za zasluge u promicanju moralnih i društvenih vrijednosti kroz sudjelovanje u mnogim humanitarnim aktivnostima".
- Mislim da je odlučilo probijanje zida nekomuniciranja između Srbije i Hrvatske. Kada se u junu pojavila kaseta sa zločinima "škorpiona" došlo je do komunikacije koje dotad nije bilo. Takođe, važno je i suđenje pripadnicima Teritorijalne odbrane Vukovara i Šešeljevim dobrovoljcima. Doveli smo na suđenje porodice žrtava koje su prvi put posle petnaest godina došle u Srbiju. Tokom dve godine stalno su dolazili da prate suđenje. Videlo se koliko, zapravo, menjanje odnosa dveju država zavisi od toga koliko se u to ulaže. Zovu me građani Hrvatske koji imaju probleme kada raspravljaju o svojim nestalim. Jednostavno, ulaganje u dobre odnose sa drugima daje odlične rezultate, menjaju se neke stvari. Mislim da je to bilo odlučujuće kod predsednika Mesića i ljudi su me predložili za odlikovanje - ističe Nataša Kandić.Ovo odlikovanje je, smatra dobitnica visokog priznanja susedne države, jedan od dokaza da se nešto promenilo u odnosima dveju država. Porodice žrtava iz Vukovara su javno rekle na svojim tribinama da je suđenje zločincima bilo objektivno. Da smo Fond za humanitarno pravo i ja doprineli da se čuje glas žrtava. Primorani smo da, zbog onoga što je radila prethodna vlast, rušila odnose preko zločina, sa drugima gradimo mostove preko istine o tim zločinima - rekla je Danasu Nataša Kandić

[zeus]

U KRAGUJEVCU, NA FIĆA FESTU CELA BIVŠA JUGOSLAVIJA

KRAGUJEVAC – U Kragujevcu će danas biti održan međunarodni skup ljubitelja automobila „fića” pod nazivom „Fića fest 06”.
Prema najavama organizatora, druga „fićijada” okupiće više od 100 ljubitelja „fiće” iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Početak skupa je u 10 časova na parkingu ispred fabrike Zastava – automobili, potom sledi ispit spremnosti i tačnosti, defile kroz grad i proglašenje pobednika.
Organizatori će podeliti nagrade za najlepšeg i najoriginalnijeg „fiću” kao i za „fiću – ružno pače”.

[zeus]

Ćiro pred brendom



Može li se gradnja pruge nastaviti ako se kilogram odbijenog kamena plati gramom zlata?, pitao je car Franjo Josip delegaciju bh. vlade. Bilo je to početkom 20. stoljeća – delegacija došla izravno u Beč da predloži caru da odustane od gradnje pruge Sarajevo – Priboj – Beograd. Kao razlog navodila lošu konfiguraciju terena, skupu gradnju kamenih potpornih zidova i tunela...

Na carev upit delegacija je odgovorila potvrdno i gradnja je počela 14. avgusta 1902. godine. Svečano zabijanje prvog klina pod crno-žutim zastavama obavili su dvorski savjetnik Njegovog carskog i kraljevskog apostolskog veličanstva Passini, čelnik Građevinskog odjela Zemaljske vlade BiH i baron Apel, šef Zemaljske vlade.

Izgradnja pruge je trajala više od dvije decenije – najduži tunel je onaj nadomak Sarajeva – Stambolčić, 852 metra, a najveća nadmorska visina je na istoimenom prevoju, 940 metara.
Bila je to “zlatna ćirina pruga” za koju su, i sentimentalno, ostale vezane mnoge generacije. uz sentiment i mahanje bijelim rupčićima idu i slike željezničkih stanica sa isto tako privlačnim peronima: Bistričke među prvim (ostala sačuvana samo na celuloidnoj traci mnogih filmova), pa onda stanica u Dovlićima, Koranu, Palama...Posljednji pisak ćirine lokomtive oglasio se u jesen 1978, a posljednji “motornjak” broj 675 iz Priboja zaustavio se pred signalom nerentabilnosti u Sarajevu u proljeće 1987.

Ćiro je otišao zauvijek i s njim nada da će jednoga dana biti nešto od turističkog voza prema Stambolčiću. Podsjećanja radi i Oslobođenje je pokušavalo brojnim natpisima i akcijama da “spasi” turističkog ćiru.

“Povratak otpisanog” ovih dana se najavljuje. Nek samo pisne, pa makar se to danas zvalo oživljavanje “brenda ćiro”

[zeus]

DALJ - Povodom 125 godina rođenja najcitiranijeg naučnika s ovih prostora i tvorca najtačnijeg kalendara, Srbija i Hrvatska napravile su zajednički projekat, a obnova bi trebalo da bude završena za pola godine.

Vlada Srbije izdvojila je sredstva da se potpuno urušena kuća u baroknom stilu obnovi. U kući će biti podignut i spomenik Milutinu Milankoviću i njegovoj uglednoj porodici, koju su činili spisatelji i filozofi.

U drugom delu kuće organizovaće se takmičenja za decu, buduće mlade naučnike.

Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Srbije u obnovu kuće Milankovića uložiće 17 miliona dinara, dok će hrvatsko ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta finansirati unutrašnje uređenje i formiranje obrazovnog centra.

"Potpuno neopravdano, naš najcitiraniji naučnik je zaroboravljen. Njegova rodna kuća je potpuno urušena. Vlada Srbije je izdvojila sredstva za obnovu kuće", kaže ministar za nauku, Aleksandar Popović.

Na svečanosti, kojoj su prisustvovali zvaničnici minisatrstava nauke Srbije i Hrvatske, ministar Aleksandar Popović i generalni sekretar hrvatskog ministarstva Želimir Janjić, rečeno je da će lokalne vlasti pokrenuti inicijativu da jedna od ulica u Dalju ponovo ponese ima tog znamenitog naučnika.

Milanković (1879-1958) je bio građevinski inženjer, profesor nebeske mehanike i teorijske fizike na Beogradskom univerzitetu na kom je osnovao katedru za nebesku mehaniku.

Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti i Nemačke akademije nauka. Izradio je i nacrt za reformu julijanskog kalendara, koji je bio prihvaćen na Svepravoslavnom kongresu crkava u Carigradu 1923. godine.

[zeus]

.
Sarajevom je nedavno prostrujala vijest – postoji mogućnost da se u turističke svrhe ponovo u funkciju pusti uskotračna pruga koja je decenijama povezivala Sarajevo sa gradovima na Drini. Kod onih koji su zapamtili prugu probudila se nostalgiju za onim vremenima kada su ljudi putovali, na cilj stizali garavi od uglja ali sretni i zadovoljni. Ćiro je vozio, povezivao ljude i gradove, ispraćao careve i kraljeve u istoriju, a onda neko odluči da je vrijeme da i on ode u istoriju. Ubrzo za njim u istoriju odoše lijepa i sretna vremena, nastupi mržnja i mrak a oni koji su uživali u vožnji ćirom počeše da putuju mnogo bržim prijevoznim sredstvima ali na žalost uglavnom bez povratne karte daleko od Bistrika, daleko od Drine. I onda se javi nada da bi se dio lijepe prošlosti mogao vratiti. Predstavnici općina kroz koje je pruga prolazila organizovaše sastanak, ali na žalost kao što to uglavnom kod nas biva, umjesto ćire nam ponudiše nekakvu biciklističku rutu do Ustiprače. Nastupilo je malo razočarenje ali nazad se više nije moglo, narod želi ćiru, želi da opet prolazi kroz uske tunele u kanjonu Miljacke, kroz Stambolčić, Koran i tako putuje dok mu se napokon na obzoru ne ukaže veličanstvena Drina.
I šta se tu može uraditi ? Mislim da samo treba dobre volje i podrške svih nas. A novac? Malo neka da Kanton Sarajevo (kada već ima novca da ispunjava hirove jednog ministra i postavljanje javnu rasvjetu u njegovom rodnom mjestu), malo Federacija, malo RS, a valjda će i građani odvojiti koju markicu za ovaj projekat, koji će biti od koristi i sa ekonomskog a još više sa ljudskog aspekta. Mi trebamo lobirati, slati mailove, vršiti pritisak na naše pozanike u vlasti da neko stavi to pitanje na dnevni red. Evo recimo prvo bi se mogla obnoviti željeznička stanica na Bistriku, a to bi bio dobar znak da se nesto ipak radi po tom pitanju.
Potrebno je tako malo i ćiro će opet povezivati ljude i gradove i biti svjedok vremena, a unuci onih koji su uživali u njegovoj vožnji će prati svoje garavo lice na željezničkoj stanici u Ustiprači kao što su to radili i njihovi djedovi.

Podrška Ćiri
http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=ciro

[zeus]

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić jedan od 60 heroja magazina Tajm

Žena koja ne odustaje


Beograd - Evropski magazin Tajm objavio je 13. novembra specijalno izdanje "60 godina heroja" u kojem je 60 imena ljudi koji su, prema mišljenju ove redakcije, "oblikovali naše živote". Za jednog od heroja proglašena je izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.
Prema pisanju urednice Tajma Ketrin Mejer, za 60 godina koliko Tajm objavljuje atlantsko izdanje posebni ljudi su izbili na površinu iz različitih nemirnih i nestalnih vremena, iz kreativnosti i haosa. Bili su svedoci posledica svetskog rata, rušenja komunizma u Centralnoj i Istočnoj Evropi, nestajanja aparthejda u Južnoj Africi, napretka položaja žena, ali i rađanja novih strahova. "Ovi ljudi su naši heroji i u ovom posebnom izdanju mi slavimo njih i njihova mnogobrojna dostignuća", navodi Mejer.
U uvodniku ovog izdanja još piše da su neki od njih stekli reputaciju u bitkama protiv represije i predrasuda, drugi su svoju energiju uložili i proizveli neka od najvećih umetničkih dela. Herojstvo se sastoji u preuzimanju rizika - sa idejama, konvencijama, a nekada i sa samim životom, piše Mejer.
Heroji su svrstani u tri kategorije: "Buntovnici i lideri", "Biznis i kultura" i "Pokretači i pioniri". Nataša Kandić je svrstana u kategoriju "Pokretači i pioniri", zajedno s princezom Dajanom, Bernarom Kušnerom, papom Jovanom Pavlom II, Kristijan Amampur, Majkom Terezom i drugima

[zeus]

KISELJAK - Legendarna rock grupa Divlje jagode održala je spektakularni koncert pred prepunom diskotekom Pacifik u Kiseljaku. Atmosferu su na početku večeri usijali prvi taktovi pjesme “Motori” koja je do današnjih dana ostala abeceda sviranja za mnoge gitarističke naraštaje. Album i pjesma “Motori”, koji je snimljen u Njemačkoj u Music Park Studiju pod producentskom palicom Tea Werdina, danas se ubrajaju u klasike rocka. Uz gutljaje Jägermeistera, koji je omogućio ovaj koncert, publika se oduševljavala majstorijama virtuoza na gitari Zeleta Lipovače i odličnog vokala benda Pere Galića. U jednom trenutku počelo je skandiranje njihova imena što je bio dodatni poticaj bendu da pruži sve do sebe. “Osjećam emocije između nas. Drago mi je što ste došli u ovom broju. To vam nikada nećemo zaboraviti”, rekao je Galić mnogobrojnoj publici u Kiseljaku. Pozornica na kojoj su nastupali članovi kultnog rock benda bila je posebno uređena. Najupečatljiviji detalj svakako su bila dva sportska motora koja su bila postavljena na oba kraja pozornice. Da bi se postigao još bolji scenski efekt, svoja tijela su uvijale plesačice koje su muškarce ostavljale bez daha. Pacifikom su odjekivali sve sami hitovi, od “Motora”, “Autostopa” i “Kako si topla mila”, pa sve do sjajne balade “Marija” koja se nalazi na njihovu povratničkom albumu “Od neba do neba”. Ipak, lavina emocija nastala je kada je Galić svojim rockerskim glasom otpjevao “Jedina moja” i “Krivo je more”. Većina djevojaka nije mogla zadržati svoje suze. Te večeri su Divlje jagode još jednom dokazale da prave vrijednosti nikada ne umiru i da su ove dvije pjesme duboko u srcima svih naraštaja bez obzira u kojoj od država, nastalim raspadom bivše Jugoslavije, žive. Zbog savršeno odabranog repertoara pjesama, sigurno je da će se o koncertu Divljih jagoda još dugo pričati. Važno je spomenuti da je njihov koncert u Kiseljak privukao publiku iz svih dijelova naše zemlje.

[zeus]

Sve najbolje od ITD benda

SARAJEVO - Hayat Production u suradnji s hrvatskom diskografskom kućom Hit Records za bh. tržište izdaje novi album ITD banda, koji je obilježio 1980-e, punio sportske dvorane i stadione te izluđivao ondašnje curice. ITD band se, na zadovoljstvo brojnih fanova, vraća na glazbenu scenu regije, zasad samo na raritetnom nosaču zvuka nazvanom "Sve najbolje od ITD banda", a radi se o dvostrukom CD-u koji po cijeni jednoga donosi 30 najvećih hitova Miroslava Rusa, osnivača i autora svih pjesama tog benda, koja je od 1982. do 1989. promijenila najviše članova i postava, ali je usprkos tome punih sedam godina opstala u samom vrhu pop-scene bivše Jugoslavije. Tako su se ovih dana u eteru čak 80 hrvatskih radiopostaja, koje su medijski podržale novi projekt Hit Recordsa, ponovno zavrtjele kultne Rusove laganice i "budnice" ITD banda, tadašnji veliki hitovi "Sonja", "Vojnička", "Skidam te pogledom", "Majko zemljo", "20. vijek", "Slavenska minijatura", "Lagano umirem", s njihova četiri studijska albuma. Sve su snimke digitalno remasterirane, a sve pjesme izvodi prvi pjevač ITD banda Branislav Bekić koji je za tu prigodu doputovao iz Švedske kako bi otpjevao i snimio pjesmu "S ove strane ljubavi".
Uspjeh u Hrvatskoj

Prva tiraža ovog albuma u Hrvatskoj prodana je u manje od tjedan dana, što je još jedan dokaz da publika nije zaboravila ITD band i što je potaklo maštu fanova o mogućoj koncertnoj aktivnosti benda nakon 15 godina mirovanja

[zeus]

Ubijen zato što je vršio svoju ljudsku dužnost

TREBINJE – Od smrti Srđana Aleksića, mladića iz Trebinja koga su ubili zato što je želio da odbrani svoga sugrađanina i komšiju Bošnjaka, u subotu se navršilo 14 godina.
Prema riječima svjedoka, Aleksića su ubili lokalni četnici nakon što je pokušao da im se suprostavi, pošto su tukli njegovog poznanika Bošnjaka iz Trebinja. Zločincio su, potom, nasrnuli na Aleksića i kundacima ga pretukli do smrti. Sve se to dešavalo u blizini pijace i lokalne policijske stanice. Od teških povreda koje je zadobio 21.januara 1993. godine, preminuo je u bolnici nakon nekoliko dana, 27. januara. Srđanov otac Rade Aleksić tada je napisao čitulju u kojoj je naveo: “Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost.” “On je štitio čovjeka i ja sam ponosan na njega”, kazao je Rade Aleksić u jednom ranijem intervjuu. Trebinjci navode da je Srđan Aleksić bio prvi i jedini vojnik koji je otvoreno, ispred opštine, “zgađen onim što se dešavalo na dubrovačkom ratištu”, protestvovao i bacio pušku. I prije tragičnog dana, on je u nekoliko navrata odbranio svoje komšije Bošnjake od nasilnika i zlikovaca. Srđan Aleksić imao je 22 godine kada je ubijen. Bio je juniorski rekorder u plivanju i bavio se amaterskim pozorištem.Njegov sugrađanin Ljubiša Gluščević rekao je agenciji Beta da je sramota što Trebinje 14 godina nakon ubistva Aleksića još ćuti o tome. On je ocijenio da je Aleksić zaslužio spomenik “veći od Njegoševog i Dučićevog”, jer je odbranio čast i obraz Trebinja u zlim vremenima.
Prema riječima očevidaca, Aleksića su nasmrt pretukla četvorica u uniformama. Dvojica od njih osuđena su na dvogodišnje zatvorske kazne, dok se za sudbinu preostale dvojice ne zna

[zeus]

Spasio susjeda i njegova tornjaka iz provalije

SOVIĆI/DOLJANI - Zahvaljujući dobrosusjedskim odnosima, ovoga je utorka izbjegnuta tragedija između Sovića i Doljana. Igrom slučaja jedan od “glavnih junaka” bio tajnik Parka prirode Blidinje i nagrađivani uzgajivač pasa tornjaka Tomisilav Raič o kojemu smo prije nekih mjesec dana pisali na ovim stranicama kao vlasniku kuje koja je odgojila mačiće.
A sve je i počelo zbog tornjakuše Nere. Kako nam je Tomislav ispričao, sve se odigravalo na velikom klizištu, litici dubokoj oko pet stotina metara između Sovića i Doljana. Tlo se odronilo ispod njegove tornjakuše Nere koja je ostala zarobljena u sred litice. Raič je veći dio noći pokušavao doći do nje, ali je i sam u tim pokušajima zaglavio na litici. Onda je u pomoć pozvao svojeg susjeda Dževada Kukića.
U telefonskom razgovoru s Tomislavom, koji je zajedno s Dževadom u Raičevoj roditeljskoj kući sređivao dojmove uz kavu nakon iznimno burnog jutra, doznali smo što je dalje bilo.
“Dževad je došao brzo, vezao španer i konope oko sebe, a ja sam ga molio da se ne spušta nego da mi samo dobaci konop, ali on nije htio ni čuti. Onda mu rekoh da dobro provjeri je li sve čvrsto vezano, da ne bi ljudi kazali da sam mu to namjerno pripremio ako se zlo dogodi, a on mi kaže - promisli malo, mogu ljudi reći da sam te ja gurnuo niz liticu”, rekao je Raič.
Dževad nam je kazao da je znao da on neće ostaviti Neru, te da bi za svog susjeda u vatru skočio.
“Dobar je on čovjek, znam ja koliko voli svoje pse. Ko zna koliko sam ga puta u šumi s njima vidio dok sam spremao drva za zimu. On čuči kraj panja, tornjaci oko njega, kiša pada, a iznad glave ima samo nekoliko grana, da mu ne bude baš skroz mokro. Voli ih, pa to ti je”, ispričao nam je Dževad.
Prema njihovu kazivanju, kada se Dževad spustio do Tomislava zajedno su došli do kuje, vezali je konopom, ali se tada odronila zemlja ispod njih, te su ostali visjeti u zraku. Nekako su se ipak dokopali tla i izvukli na sigurno.

Općina mora sanirati klizište

“Ovo klizište je iznimno opasno, neobilježeno je. Pitanje je vremena kad će netko nastradati. Krajnje je vrijeme da općina organizira pošumljavanje da se to sanira, a u ovim planinama nam definitivno treba i gorska služba spašavanja. Mene osobno nije strah, dok je god mog susjeda Dževada u blizini”, kazao nam je Raič.